NEGA I ISHRANA DETETA SA POVIŠENOM TEMPERATUROM

Povišena temperatura je reakcija organizma koji se bori protiv infekcije ili neke druge bolesti.
Normalna telesna temperatura je obično do 37 C mereno ispod pazuha ili do 37,5 C mereno rektalno, s tim da treba imati na umu da telesna temperatura varira tokom dana; najniža je rano ujutru, a najviša u večernjim satima. Takođe raste i prilikom intenzivne fizičke aktivnosti ili u slučajevima pretopljavanja ili uzimanja zagrejane hrane ili napitaka. U tim situacijama treba raskomotiti dete i nakon mirovanja ponoviti merenje za 30-tak minuta.
Nakon što ste izmerili povišenu temperaturu, potrebno je rashladiti dete. Tuširanje mlakom vodom ili umotavanje u nakvašenu pelenu, pomaže u obaranju temperature i čini da se dete oseti prijatnije. Lekovi za snižavanje temperature (Brufen, Paracetamol) se preporučuju iznad vrednosti TT 38,5C. Doziraju se prema telesnoj težini deteta (precizno pratiti uputstvo za primenu leka, konsultovati svog lekara ili farmaceuta). Aspirin ne davati deci zbog mogućih ozbiljnih neželjenih efekata. Potrebno je vreme da lek deluje, obično do sat vremena. Kada se obori povišena temperatura, treba tražiti uzrok i javiti se na pregled kod lekara. Ako je detetu nemoguće dati lek za temperaturu, neophodno je odmah otići kod lekara.
Dete se tokom povišene temperature oseća malaksalo i neraspoloženo, apetit je slab i lošije uzima ponuđenu hranu. Zato u ovakvim stanjima pravilna ishrana (higijensko dijetetski režim) igra važnu ulogu u ublažavanju simptoma i čini da se dete oseća bolje i mirnije.

Obično se dete lošije oseća tokom prva tri dana od početka povišene temperature, tada se savetuje lagana ishrana koja se bazira na bistrim supama od povrća, blagim voćnim sokovima, blagim čajevima, mleku (u slučaju proliva, mleko se isključuje iz ishrane), voću i povrću. Odojčad na prirodnoj ishrani treba češće stavljati na podoj, a ukoliko koriste adaptiranu mlečnu formulu, nastaviti sa uobičajenim obrocima. Preporučuje se unos manjih obroka, češće, na otprilike svakih dva sata. Hrana treba da bude blaga, da se lako svari i apsorbuje. Kaše od žitarica sa ili bez mleka (kuvani pirinač, griz, ovsena kaša…), voće (napr. banana, pomorandža, jabuka), bareno povrće ili kuvano na pari (napr. šargarepa, krompir, tikvica, bundeva,..), blago nemasno bareno meso (piletina, ćuretina). Ne davati detetu u prvim danima febrilnosti teško svarljivu, masnu i začinjenu hranu kao što su: pržena hrana, puter, bogato začinjena testenina, kremovi i namazi, masna mesa, konzervirana hrana, suhomesnati proizvodi… Važno je da dete dobije hranu bogatu posebno vitaminima A, B, C i mineralima kao što su kalcijum, natrijum, cink…
Dete često kada ima povišenu temperaturu u prvim danima odbija obroke, što roditelje dodatno brine i unosi nervozu. U tim situacijama ako burno negoduje i ne želi da proba pripremljeni obrok, jednostavno prestanite sa pokušajem hranjenja u tom trenutku, ali budite uporni i pokušajte uskoro ponovo. U posudu sipajte malu količinu hrane, detetu se tada zadatak čini lakšim. Insistirajte na dovoljnom unosu tečnosti i pratite pažljivo telesnu temperaturu i celokupno stanje svog deteta.
Dete treba da se odmara u prijatnoj pamučnoj garderobi, u dobro provetrenoj, umereno zagrejanoj prostoriji, da uzima dosta tečnosti (češče pije manje količine vode, čaja ili voćnog soka). Adekvatna ishrana i unos tečnosti uz puno odmora, pomoći će detetu da se bolje i brže izbori sa infekcijom.
U slučaju febrilnosti konsultovati svog pedijatra i zakazati pregled. Novorođenče i odojčad uzrasta do 3 meseca sa povišenom temperaturom ODMAH odvesti na pregled, kao i stariju decu u slučaju pogoršanja tegoba ili lošeg opšteg stanja